17 AVG

Pobednici 48. Festivala filmskog scenarija

II mesto

Jorgovani
Davidjakovljevic1

David Jakovljević

Scenarista

I mesto

Radnička klasa ide u pakao
06.04.2024 Mladen Djordjevic, reditelj foto Vesna Lalic/Radar

Mladen Đorđević

Scenarista i reditelj

III mesto

Sunce mamino
Beograd 02. februar 2024. Kosta Đorđević KZS Sunce mamino Foto:Filip Krainčanić/Nova.rs

Kosta Đorđević

Scenarista i reditelj

Druga nagrada 48. Festivala filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji dodeljuje se scenariju Davida Jakovljevića, za film “Jorgovani”, u režiji Siniše Cvetića. „Veoma vešto napisan tekst sa pregršt humora, čiji autori uspevaju da se lako izbore sa uslovima produkcije. Svojim metafilmskim jezikom i satiričnim tonom, scenario uspešno kombinuje mnoštvo zanimljivih karaktera i situacija“, stoji u obrazloženju ove nagrade.

Prva nagrada 48. Festivala filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji dodeljuje se scenariju Mladena Đorđevića, koji potpisuje i režiju, za film “Radnička klasa ide u pakao”, uz obrazloženje da je scenario duhovit, hrabar, žanrovski dosledno sproveden izazovno-šokantan scenario u film. Autor vešto izbegava stereotipe koji se postavljaju pred istočno evropsku kinematografiju, dok istovremeno osvetljava putokaz mladim autorima.

Treća nagrada 48. Festivala filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji dodeljuje se scenariju Koste Đorđevića, koji potpisuje i režiju,  za film “Sunce mamino”, uz obrazloženje da je to šarmantno skrojena crnohumorna komedija o tinejdžerskoj ljubavi, isprepletana svakodnevnim problemima današnjice u kojoj naš protagonista, manevriše između ljubavi i smrti.

17 AVG

Odluke žirija 48. Festivala filmskog scenarija

ODLUKE ŽIRIJA 48. FESTIVALA FILMSKOG SENARIJA

  • Prva nagrada dodeljuje se scenariju Mladena Đorđevića, koji potpisuje i režiju, za film “Radnička klasa ide u pakao”,  uz obrazloženje da je scenario  duhovit, hrabar, žanrovski dosledno sproveden izazovno-šokantan scenario u film. Autor vešto izbegava stereotipe koji se postavljaju pred istočno evropsku kinematografiju, dok istovremeno osvetljava putokaz mladim autorima.
  • Druga nagrada dodeljuje se scenariju Davida Jakovljevića, za film “Jorgovani” u režiji Siniše Cvetića.  “Veoma vešto napisan tekst sa pregršt humora, čiji autori uspevaju da se lako izbore sa uslovima produkcije. Svojim metafilmskim jezikom i satiričnim tonom, scenario uspešno kombinuje mnoštvo zanimljivih karaktera i situacija“, stoji u obrazloženju ove nagrade.
  • Treća nagrada dodeljuje se scenariju Koste Đorđevića, koji potpisuje i režiju, za film “Sunce mamino”,  uz obrazloženje da je to šarmantno skrojena crnohumorna komedija o tinejdžerskoj ljubavi, isprepletana svakodnevnim problemima današnjice.

ŽIRI NOVINARA I FILMSKIH KRITIČARA 48. FESTIVALA FILMSKOG SCENARIJA

  • Dodeljuje nagradu Ilustrovane Politike „Slavko Lazarević“ za najbolji scenario Branislavu Jankoviću,  za scenario filma „Poslednji strelac“.  Kako stoji u obrazloženju, scenario je čist, koherentan, intrigantan, možemo reći da se na vešt način prevazilaze žanrovski postulati. Sam film prati scenario od početka do kraja i nije obično žanrovsko otaljavanje, nego pokušaj da se kaže nešto ozbiljnije, da se kaže nešto o aktuelnom trenutku, bez političkih uplitanja, već na slikovit način.

ŽIRI GRADA DOMAĆINA NA 48. FESTIVALU FILMSKOG SCENARIJA

  •  Zlatnik sa likom Cara Konstantina, dodelio je Marku Janketiću, za izuzetan doprinos afirmaciji i promociji Festivala filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji.

UMETNIČKI SAVET 48. FESTIVALA FILMSKOG SCENARIJA

  • Dodelio je nagradu, „Zlatno pero Gordana Mihića“ Biljani Maksić, za izuzetan doprinos scenariju u nacionalnoj kinematografiji.

TELEKOM SRBIJA

  • Dodeljuje  nagradu „Marko Živić“ za najboljeg mladog glumca dodelio je Jakši Prpiću za ulogu u filmu „Bauk“ i Alenu Selimiju za ulogu u filmu „Nedelja“.

GORKI LIST

  • Dodeljuje Nagradu publike za najbolji film, koja će biti poznata nakon zaključenja glasanja 17. avgusta 2024. godine, u 22 časa.
17 AVG

Konferencija za medije – 17.08.2024.

Na petom festivalskom danu, poslednja konferencija za medije u konferencijskoj sali Hotela „Fontana“ je, kao i obično, uklјučivala stalne rubrike kao što su bilten i predstavlјanje filmova viđenih prethodnog dana. Međutim, ovaj put je imala i poseban značaj jer je služila kao mesto za proglašenje pobednika festivala.

Konferencija je započela minutom ćutanja u čast preminulog scenariste Siniše Pavića, koji je bio jedan od najznačajnijih jugoslovenskih i srpskih scenarista, poznat po svojim radovima u televizijskoj i filmskoj produkciji. Nјegovi scenariji ostavili su dubok uticaj na razvoj televizijske serije i filma u regionu.

Konferencija je okupila ekipe filmova „Jugodrom“, „Nedelјa“ i „Jorgovani“, koje su imale priliku da predstave svoje radove i odgovore na pitanja novinara. Razgovor sa filmskim ekipama vodio je dvojac moderatora, Đorđe Bajić i Zoran Janković.

Najpre se predstavila ekipa filma „Jugodrom“ koji predstavlјa srpski humorističko-dramski film i koje je premijerno prikazan na 48. FFS-u. Nastao je u režiji Đorđa Stanimirovića, a po scenariju Koste Peševskog. U filmu „Jugodrom“ igraju Alisa Radaković, Filip Hajduković, Anđela Kribl, Petar Zekavica, Vladimir Kerkez, Ljubomir Nikolić, Jovan Savić.

Ovaj film istražuje i komične i ozbilјne aspekte života i društvenih pitanja. Ekipa prijatelјa Pavle, Alisa i Crvena su izgradili hostel kao prostor koji predstavlјa njihovu viziju i ideale. Ponuda Vuka da kupi prava na brend „Jugodrom“ stavlјa ih pred dilemu da li da odustanu od svojih ideala u zamenu za finansijsku sigurnost. S jedne strane to bi Pavlu rešilo finansijske probleme u koje ga uvlači problematični otac Dragan, ali istovremeno preti da ugrozi njihovu jugonostalgičnu utopiju.

Kosta Peševski, scenarista ovog filma, istakao je „Jugodrom“ najpre bio napisan kao pozorišna drama  2019. godine, neposredno pred početak pandemije koja je uslovila da on „završi u fioci“. Dodao je da je ta dramska verzija bila više komedija, koju je kroz sugestiju Aleksandra Adžića adaptirao, i više je razvio kao lјubavnu priču. Osim komičnih elemenata, razvio je priču o lјubavnom trouglu koji je za dramu zanimlјiviji. Prema rečima Koste Peševskog, posao scenariste treba da bude gotov predajom scenarija, kao i da Đorđe Stanimirović nije eksperimentisao sa scenarijom koji je dobio za ovaj film.

Film „Nedelјa“ je biografski film koji se bavi životom i radom Džeja Ramadanovskog, poznatog srpskog pevača i muzičkog umetnika. Nastao je po ideji producenta Vladana Anđelkovića i scenariste Stefana Boškovića, a u saradnji sa Telekomom Srbija i Filmskim Centrom Srbije. Režiju potpisuju Nemanja Ćeranić i Miloš Radunović. U ulogama su zastuplјeni Husein Alijević, Marko Janketić, Aleksej Bjelogrlić, Stefan Vukić, Stojša Olјačić, Alen Selimi, Maša Đorđević.

Na konferenciji su se predstavili Husein Alijević – Husa, Marko Janketić i Antonio Skarpa. Popularni „Husa“ je pokazao da bez adekvatnog glumca koji tumači glavnu ulogu ovaj film ne bi mogao da funkcioniše.

– Mogao sam da utičem na scenarrio zato što sam poznavao tu temu i taj dorćolski rečnik koji nam je značio za ovakav projekat, im li smo slobodu i od Ćere i od Stefane da približimo tu temu. Život Džeja Ramadanovskog ne bi mogao da se ispriča useriji od 15 nastavaka, to je bio čovek čij ije jedan dan bio toliko dinamičan da bi od toga mogao da se napravi film. Ono što smo prikazali je taj neki njegov razvoj do momenta kada postaje pevač, mislim da je jako lepo obrađeno u ovom filmu, uz stari Beograd i naravno Džambu kao jaku lčičnost tog doba, a pogotovo u Džejovom životu. Nisam školovan gluamc, dolazim iz sveta muzike, ali sam sve radio iz srca, sa puno osećaja i emocija što je najbitnije, rekao je „Husa“.

Antonio Skarpa istakao je da je sasvim slučajno postao glumac u Srbiji, kao i da je brzo savladao jezičku barijeru.

–  Uvek sam voleo da gledam filmove od onih starih jugoslovenskih do srpskih, i uvek mi je bio san da probam dati neki svoj doprinos u ovoj kinemtografiji, desilo se i to mi je ispunilo srce. Veliki su ti umetnici i profesionalci, snimanje i produkcija je na visokom nivou. Znao sam nekoliko pesama od Džeja i rekli su mi da ću da igram šibicara, nisam bio upućen u to, na sreću sam mogao kroz probe sa lјudima koj su to stvarno radili da učimo iz prve ruke. Dosta improvizacije je bilo u scenama šibicarenja, pa odatle i izreka koju sam čuo tokom proba „da sam školu učio, ne bi ovde čučio“, poručio je Skarpa.

Marko Janketić je izuzetno odigrao ulogu Džambe u ovom filmu.

– Meni se dopalo kako je napisana ta uloga, ja u poslednje vreme volim te karakterne i obojene uloge, gde mogu da se transformišem i fizički i mentalno. Meni je to bila prava pooslastica, nije mi bilo teško, teže mi je da igram nešto što je meni više blisko. Bili smo u komunikaciji sa lјudima koji su poznavali te likove, tako da smo iz prve ruke znali kako ti lјudi deluju, pričaju, razmišlјaju. „Husa“ i aj smo imal idobru saradnju uprkos njegovom glumačkom neiskustvu. To može da bude komplikovano, ali ako pogledamo istoriju naših filmova dosta najvećih filmskih glumaca su „naturčići“. Kroz sniamnje se lјudi prilagođavaju jedni drugima tako da na kraju je to naleglo. „Naturčići“ nekada umeju da donesu autentičnost i čini mi se da je Husa napravio jednu vrstu osveženja, poručio je Marko Janketić.

„Nedelјu“ očekuje emitovanje serije i tu postoje razvoji likova koji su manje zastuplјeni u filmu.

Poslednja se predstavila ekipa filma „Jorgovani“ koju su činili Nada Savić, pomoćnica producenta, glumica Isidora Janković i mladi glumac Petar Vasilјević. Scenarista ovog ostvarenja je David Jakovlјević, a režiju potpisuje Siniša Cvetić.

Nada Savić je istakla da je put od pisanja scenarija do realizacije i premijere ovog filma bio specifičan zato što je producentska kuća „Košutnjak film“ pre svega orjentisana ka uspešnim televizijskim serijama. Ali vremenom su se okrenuli umetničkom filmu, tako da je mladi dvojac koji čine scenarista David Jakovlјević i reditelј Siniša Cvetić napravio umetnički film „Usekovanje“ koji je imao jako puno uspeha. Dodala je da je Zoran Janković odlučio da zbog interesovanja za njegove serije i uspeha tog filma sredstvima produkcije finansira film „Jorgovani“.

–  Film okuplјa glumačku postavu koja je jako popularna u Srbiji zbog serija u kojima glume i mladi dvojac Siniša i David dali su novu energiju i njihove likove koji su bili tradicionalno utemelјeni i jednostavni maksimalno transformišu. Ovo je ogroman zaokret, satirična komedija, vrlo hrabra i uspešna. Veoma me zanima kako publika reaguje na promenjene likove Slobode Mićalović i Ivana Bosilјčića koji su se utemelјili u narodu kao dobra devojka i dobar momak iz kraja, rekla je Nada Savić.

17 AVG

Četvrto veče festivala – 16.08.2024.

Četvrte festivalske večeri, publika je u vrnjačkom Bioskopu mogla da vidi film “Lost country” za koji su scenario napisali Alis Vinokur i Vladimir Perišić koji potpisuje i režiju. Film je prikazan van konkurencije.

Početak programa na Amfiteatru posvećen je Siniši Paviću, jednom od najplodonosnijih televizijskih autora, scenaristi koji je ostavio neizbrisiv trag na našu kulturnu baštinu, a koji nas je sinoć napustio. Publika je minutom ćutanja odala poštu preminulom scenaristi, a zatim je o Paviću govorio kolega, Žarko Jokanović.

Usledila je premijera filma „Jugodrom“ scenariste Koste Peševskog i reditelјa Đorđa Stanimirovića. Pred publiku je izašla ekipa filma koju su pored scenariste i reditelјa, činili još i Marko Bulajić, direktor fotografije i glumci Vladimir Kerkez, Ljubomir Nikolić i Anđela Kribl.

Na kraju četvrte festivalske večeri prikazan je film „Nedelјa“ čiji scenario potpisuje Stefan Bošković, a režiju Nemanja Ćeranić i Miloš Radunović. Publici su se poklonili glumci Antonio Skarpa, Alen Selimi, Marko Janketić i Husein Alijević.

17 AVG

Konferencija za medije – 16.08.2024.

Može se reći da je konferencija za novinare četvrtog dana Festivala filmskog scenarija protekla u znaku Đorđevića, Koste, Marka i Mladena koji potpisuju scenario i režiju za tri filma u takmičarskoj konurenciji.

Kosta Đorđević govorio je o svom trećem filmu, „Sunce mamino“.

– Tokom studija sam uvek sarađivao sa scenaristima i od njih sam dosta pokupio znanja. Ekipa je bila u tolikoj meri fanatično posvećena filmu da nisam pravio ustupke. U filmu ima dosta autobiografskog, s tim da sam se suočavao sa tim u kolikoj meri sam na jedan pogrešan način doživlјavao svoje odrastanje, ali to je zato što si klinac i u protagonistu sam isto to implementirao, tako da i on potpuno pogrešno vidi svet oko sebe i samog sebe, rekao je Kosta Đorđević i najavio novi projekat na kojem radi, priču o lјudima u kasnim tridesetim godinama, o tome kako je biti ostavlјen i o načinu na koji se čovek nosi sa tim.

U drugom delu konferencije, na pitanja su odgovarali Mladen Đorđević, reditelј i scenarista filma „Radnička klasa ide u pakao“ i Silvija Križan, glumica.

– Uvek sam bio sam sebi scenarista, tako nekako mi je bila najlagodnija pozicija. Ne mogu ja da razdvojim scenario od režije. Scenario je imao dramaturgiju mini serije, imao je te neke celine u sebi. U montaži sam to sabio u dva sata. Ako nekad to bude serija, biće to hronika jednog vremena, u idejnom smislu. Veoma je komplikovano pisati scenario za kolektivnog junaka, jer treba ispratiti sve linije glavnih junaka, a da to ne razbuca celinu, to je bio izazov, komplikovani zadatak za reditelјa da isprati sve glumce na sceni. Napisao sam scenario za film koji ću snimati u februaru, martu iduće godine, to je „Ljubavna soba“, to je veoma kamerni scenario gde većina scena podrazumeva dve osobe i dešava se u lјubavnoj sobi u zatvoru, rekao je Mladen Đorđević.

Silvija Križan ostvarila je izuzetnu ulogu. Ona je govorila kako je izgledao rad sa Mladenom i oiređenju priprema za rad u pozorištu i na filmu. – Bila mi je čast da igram pred kamerama. Ostvarili smo lepu saradnju. Sve vreme sam želela da dorastem zadatku. Mladen stvara neki čudan, čaroban svet, nešto posebno, rekla je Silvija.

U završnici konferencije za novinare, predstavlјeno je novo izdanje posvećeno Gordanu Mihiću. Kulturni centar Vrnjačke Banje objavio je zanimlјivu knjigu koja je proistekla iz samog Festivala „Gordan Mihić – hroničar margine“.

Simpozijumi su sastavni deo Festivala i od prošle godine vratila se ta tradicija da posle simpozijuma dođe do publikacije knjige u koju su sabrana izlaganja, tekstovi koji su bili plasirani na prošlogodišnjem Simpozijumu.

Dejan Dabić rekao je da je to ideja koja je sprovođena  od 1999. godine i da su Dinko Tucaković i Milan Nikodijević pokrenuli ediciju.

– Biblioteka Simpozion je pratila svaki Simpozijum. Došlo je do nekog diskontinuiteta. Sledeće godine planiramo da predstavimo novo izdanje sa ovogodišnjeg Simpoziuma, rekao je Dabić.

– Klјučni izazov je bio da se fokusiramo na određenu temu, da pronađemo nešto što može da bude i od šireg značenja, ne samo zbir tekstova. Ovo je dobar iskorak, u smislu da smo pronašli jednog junaka, Gordana Mihića. Bilo je bitno obnoviti ovo izdavaštvo. Simpozijum koji je zaštitni znak Festivala na ovaj način dobija jednu dodatnu specifičnu težinu, rekao je Saša Radojević, dramaturg, scenarista, filmski reditelј, filmski kritičar i glumac.

Srđan Čeperković napomenuo je da nisu odmah publikovane knjige sa simpozijuma.

– Ta praksa je započeta 1999. godine. Pre toga razgovori su samo stenografisani i objavlјivani su u okviru nekih materijala. Ovo je deseto izdanje edicije. Ja sam uređivao tekstove, neke smo autorizovali. Izlaganjima sa Simpozijuma dodali smo iintervju Milana Nikodijevića sa Gordanom Mihićem koji je veoma bitan prilog u ovoj knjizi, rekao je Čeperković.

17 AVG

Promocija izdanja FCS-a – 48. Festival

U vrnjačkoj Biblioteci predstavlјena su dva interesantna izdanja Filmskog centra Srbija: „Partizanski vestern Žike Mitrovića“, autora Nedelјka Kovačića i drugo, dopunjeno izdanje knjige Slobodana Šijana „Pisci u bioskopu: književna istorija naših filmskih doživlјaja – antologija“.

Zoran Janković, filmski kritičar govorio je o delu „Pisci u bioskopu“, našeg čuvenog reditelјa Slobodana Šijana, koji je, pored ostalog, režirao kultne filmove „Ko to tamo peva“ i „Maratonci trče počasni krug“.

– Filmski doživlјaj ovde je opisan kroz priče o filmu, priče o bioskopskom doživlјaju. Svaki doživlјaj filma je njegovo viđenje sveta i života, jednako vredan kao bilo koji doživlјaj iz privatnog života i zavređuje da bude zabeležen, ako ne na filmu, onda u knjizi. Tu se stvara višesmerno putovanje od književnosti ka filmu. On ukazuje na to da film ne bi bio bez književnosti, a da je doživlјaj filma najpotpuniji u bioskopu. Što se savremenije književnosti tiče, naglasak je na odlomcima iz književnih dela, priča i romana koji se dobrim delom zbivaju u bioskopima. Tu su Ivo Andrić, Laza Kostić, Vladimir Pogačić, Čiča Ilisa Stanojević, Radoslav Petković, Branislav Nušić, Živojin Pavlović… sve velika imena, rekao je Janković.

Knjiga pokazuje bogatstvo naše književnosti o filmu i predstavlјa fascinantnu književnu istoriju naših filmskih doživlјaja.

Drugi deo književne večeri protekao je u razgovoru Zorana Jankovića i Đorđa Bajića, književnog i filmskog kritičara sa Nedelјkom Kovačićem, reditelјem, autorom knjige„Partizanski vestern Žike Mitrovića“, koja je proistekla iz njegove doktorske teze.

– Imao sam tu privilegiju da upoznam Žiku Mitrovića pred sam kraj njegovog života. Ideja je bila da snimim opsežan razgovor kako bismo napravili dokumentarni film o njemu i njegovom stvaralaštvu. Nakon dela snimlјenog intervjua Žika je preminuo. Video sam jedno neistraženo, a vrlo zahvalno polјe za teorijsko razmatranje jednog čoveka koji je vrlo jedinstvena pojava u našem filmu, pri tom nepravedno skrajnut. Žika Mitrović je, bez sumnje, jedan od najznačajnijih srpskih jugoslovenskih reditelјa, čovek koji je za trideset godina karijere snimio dvadeset dugometražnih igranih filmova.Žika nikad nije išao u filmsku školu, nego je filmski jezik i osećaj za filmski ritam stekao, pre svega, gledajući filmove u bioskopu i crtajući stripove.

Odrasli smo u jednoj vrsti socijalističke pop kulture. Kad čovek krene da istražuje genezu, Žika je iznašao formulu da njegovi filmovi budu ideološki ispravni u onoj meri u kojoj treba da budu da bi bilo dozvolјeno da postoje, a da snima ono što on želi, a to su uzbudlјive stripovske priče koje su holivudski intonirane i predstavlјaju filmove namenjene gledaocima, rekao je Nedelјko Kovačić.

Đorđe Bajić napomenuo je da se jako malo priča o Žiki Mitroviću i da je samim tim ova knjiga vrlo značajna i da skreće pažnju na njegovo autorstvo i njegove filmove.

– Nadam se uskoro i dokumentarnom filmu, iz iste radionice. Zavređuje da njegovi filmovi budu restaurirani. Osim „Marša na Drinu“ nijedan nije restauriran. Što se tiče kriminalističkog žanra, ne treba zaboraviti da je Žika Mitrović snimio prvi kriminalistički film u srpsko-jugoslovenskoj kinematografiji, „Poslednji kolosek“ iz 1956, podsetio je Bajić.

16 AVG

Treće veče festivala – 15.08.2024.

Bend „Locomotion“ na Trgu kulture održao je koncert „Muzika iz filmova“.

Na sceni Letnje pozornice prikazan je film „Za danas toliko“ za koji scenario i režiju potpisuje Marko Đorđević. Publici su se poklonili: Kosta Đorđević, reditelј i scenarista filma „Sunce mamino“, Mladen Đorđević, reditelј i scenarista filma „Radnička klasa ide u pakao“ i Silvija Križan, u ulozi Stanke.

16 AVG

Promocija izdanja RTS-a – „Idemo dalje“ i „Mojih 500 glumaca“

U vrnjačkoj Biblioteci promovisana su dva reprezentativna izdanja Radio televizije Srbije, knjige: „Idemo dalje“, u izdanju Fondacije Slobodana Stojanovića i „Mojih 500 glumaca“ Zdravka Šotre. O Slobodanu Stojanoviću i Zdravku Šotri nadahnuto su govorili: Miloš Stojanović, Biljana Bošnjak Draganović, Ana Marija Simonović, Milan Nikodijević, Zlata Numanagić i Petar Božović.

Zahvaljujući RTS izdavaštvu i Fondaciji „Slobodan Stojanović“, u prilici smo da na jednom mestu, u knjizi „Idemo dalje“, pročitamo tekstove po kojima su snimana ostvarenja koja spadaju u sam vrh međuratnog stvaralaštva za decu.

U knjizi „Idemo dalje“ štampane su kratka novela „Cokule“, po kojoj je nastao film „Siroče“ (1977), kratak roman „Učitelj“ po kome je snimljen film „Idemo dalje“ (1982), i scenario za film „Držanje za vazduh“ (1985).

Publika je pogledala kratak insert o tome šta je Slobodan Stojanović govorio o sebi.

– Već 18 godina imamo Fondaciju koju smo osnovali iz potrebe da živimo i dalje sa njim. Divno je što smo ovde. Mnogo je voleo Vrnjačku Banju, svake godine, od malena sam dolazio ovde sa njim. Osnovao je Školu dramaturgije koja i dan-danas postoji i nosi njegovo ime, iako nigde ne piše. Ova knjiga može biti jedna vrsta udžbenika dramaturgije, od jedne ideje tri različita proizvoda, vrlo uspešna, rekao je Miloš Stojanović, sin Slobodana Stojanovića koji se bavi restauracijom televizijske slike da ona bude prijemčiva za oko mladih gledalaca.

Ana Marija Simonović podsetila je da smo do sada imali priliku da vidimo nekoliko restauriranih Slobinih serija, kao i TV dramu „Siroče“.

– Ko je pozvaniji da napiše knjigu o istoriji srpskog glumišta, do reditelj koji poslednjih 70 godina radi sa glumcima. Njegova diplomska predstava bila je „Žene sumraka“ u Nišu, 1956. Potpisao je više od 180 režija, rekla je Biljana Bošnjak Draganović o Šotri.

Uz detaljan popis ostvarenih dela, podeljenih uloga i dobijenih nagrada, obilje anegdota nastalih tokom snimanja, putovanja i gostovanja, knjiga „Mojih 500 glumaca“ svedoči o nezaboravnim veličinama jednog vremena i u životu i na pozornici i na platnu. Zdravko Šotra je otrgao od zaborava deo vremena i stotine glumaca.

– Ono što je zanimljivo u knjizi, ko je pažljivo pročitao, a ja jesam, je da se Šotra vrlo često vraćao na dve stvari: na „Više od igre“ i na „Obraz uz obraz“. Mislim da je serija „Više od igre“ najbolja serija koja je napravljena na području Jugoslavije uz „Kuda idu divlje svinje“. Kad sam počeo da radim na Akademiji u Novom Sadu, našao sam podatak da se početak serije „Više od igre“, tih prvih 20 minuta predaje u mnogim školama, kako se 35 likova uvodi za 15 minuta u seriju, rekao je Milan Nikodijević.

Zlata Numanagić podsetila se na period kada je sarađivala sa Šotrom i Stojanovićem.

– Uvek mi je prijalo to što je neverovatnom smirenošću, umnim i pristupačnim rečima umeo da razgovara sa glumcima koji su uvek uzbuđeni i u povišenom stanju, da tako kažem. Sa neverovatnom nežnom duhovitošću, prisetila se Zlata Stojanovića.

– Postoje tri debitanta u istom trenutku: Sloba Stojanović, Šotra i ja: njemu je prva serija, Šoletu prva režija serije, a meni prva uloga glavna u seriji, rekao je Petar Božović i prisetio se nekih snimljenih scena i saradnje sa Stojanovićem i Šotrom.

16 AVG

Maskterklas Lordana Zafranovića u okviru Letnјe škole dramaturgije

Čuveni jugoslovenski reditelј Lordan Zafranović, održao je 15. avgusta masterklas u sali vrnjačkog bioskopa. Studenti koji su učesnici Letnje škole dramaturgije, kao i posetioci 48. Festivala filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji, imali su priliku da čuju dragocene uvide i savete od ovog legendarnog režisera.

Lordan Zafranović se zahvalio organizatorima na pozivu da održi ovo predavanje, ali i uputio zahvalnost Festivalu filmskog scenarija zato što je omogućio da se važna profesija scenariste počne ceniti.

– U ime nas koji smo sarađivali sa nizom pisaca želim da se zahvalim, jer ti pisci su bili vrlo važni u kinemtografiji bivše Jugoslavije, ali i danas. Ja sam učestvovao na 3. Festivalu sa filmom „Okupacija u 26 slika“, a sada je 48. Festival filmskog scenarija.  Značajan je po tome jer su ovde prvi put iz senke izašli scenaristi koji su uvek bili u drugom planu, dok su se u prvi plan stavlјali reditelјi, producenti. Onaj ko je prvi zagazio u temu, pisac, ostavlјen je po strani i bio je vrlo malo poznat. Ovaj Festival je te lјude na neki način izdvojio i vratio ih tamo gde oni pripadaju, na najveću moguću stepenicu izrade filma. I zbog toga sam ja ovde, da malo pričam šta je to scenario, da govorim o iskustvima sa raznim piscima, a bilo ih je jako puno, i pokušaću da studentima ispričam neke stvari koje za njih mogu biti jako korisne. Mnogo filmova sam radio sa raznim piscima, tu je gotovo jedna serija pisaca kao što su Danilo Kiš, Mirko Kovač, Filip David, Pekič, Muratović, Stevanović i drugi, preneo je Zafranović.

Lordan Zafranović je istakao da ima razlike u stvaranju filma za vreme stare Jugoslavije u odnosu na sadašnje vreme.

– Ima velike razlike u tome što su onda bili producenti koji su znali šta je to scenario, da je to neka osnova da se napravi film za široku publiku kako bi se film isplatio, jer film je skupa umetnost. Tada su producenti znali ko je dobar, ko im je potreban i ko će garantovati da će film biti dobar za publiku. Danas je  u celoj Evropi šarenilo, tako da film gubi neku svoju ekskluzivnost. Dosta se sve izmenilo, tako da ne može da se prepozna produkcija filma nekada i danas, rekao je Lordan Zafranović.

Zafranović je dodao da nijedan autor sa kojim je sarađivao nije imao toliko mašte koliko ima život, kao i da život radi neponovlјive scenarije i može da napiše ono što ne može niko.

15 AVG

Konferencija za medije – 15.08.2024.

Na drugoj konferenciji „Tačno u podne“ u festivalskom centru Hotela „Fontana“ predstavile su se ekipe filmova „Pored tebe“ i „Ciklus“.

Horor triler „Ciklus“ premijerno je prikazan ka 48. FFS , a na konferenciju dan  posle došao je veći deo ekipe filma na čelu sa scenaristkinjom Jelenom Stojković koja zajedno sa Markom Jovičićem potpisuje i režiju za ovaj film. Priča teče u više vremenskih ravni, a ideja za scenario rodila se na Zlatiboru gde kruži legenda još iz XVIII veka.

—Imala sam ideju i viziju i zahvalјujući sjajnoj ekipi i meštanima, uspela sam da je realizujem. Odstupalo se od scenarija na onim mestima gde nisam znala kako to da režiserski izvedem, ali smo bili ambiciozni i verovali u projekat i pokazalo se da smo posao uspešno i završili, rekla je Jelena nadovezujući priču sa izazovima režiranja u četiri ruke i konstruktivnim raspravama sa Jovičićem, sa kojim je veliki prijatelј, a kod kojeg poštuje ambiciju i talenat.

Film je bogat kadrovima i lokacijama i jedan od retkih koji je u potpunosti izašao iz Beograda.

—Snimali smo realno u toj kući gde se dešava radnja iz prošlosti i nismo hteli da bežimo od nekih situacija, nego smo radili na sred brda. Tamo morate dva sata da se vozite traktorom da bi došli do seta. Ne može da  se priđe kolima jer je nepristupačan teren i jedina vrsta osvetlјenja je vatra. Desilo nam se da je tokom snimanja Milan Čučilović došao tri sata ranije na set, a mi smo kasnili sa snimanja iz Užica. On je sedeo tri sata sam u šumi u totalnom mraku, bez vode, prisetio se Jovičić dogodovština sa snimanja i istakao glumu Ivana Perkovića koji je je kao debitant na filmu pokazao veliko požrtvovanje i napravio ozbilјnu ulogu.

Posle premijere na vrnjačkom Festivalu, „Ciklus“ će od jeseni krenuti u bioskope.

Film Stevana Filipovića „Pored tebe“ drugi je deo trilogije koja počinje sa „Pored mene“, a završiće sa „Pored nas“. Svaki od filmova žanrovski je drugačiji, ali je tema ista – grupa lјudi zaklјučana je u datom prostoru, pa prvi deo govori o grupi maturanata zaklјučanih u školi, a drugi dolazi pet godina posle i zapravo je prvi srpki film koji kao jednu od tema ima i pandemiju koronavirusa. Glumci Jelena Kesić, Nikola Glišić i Andrej Pipović nastavili su svoje likove iz prvog dela pa su govorili o nastanku filma iz svog, glumačkog ugla, o tome kako je svako promišlјao  na temu kako će se njegov lik dalјe razvijati, o tome koliko je bilo teško nositi se sa „zaklјučavanjem“, o trilerskom zapletu filma.