U okviru pratećeg programa 50. Festivala filmskog scenarija, u Narodnoj biblioteci „Dr Dušan Radić“ održan je tradicionalni Simpozijum, najstariji prateći program festivala. Ovogodišnji skup na temu „Pola veka Festivala filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji“ okupio je filmske stvaraoce, teoretičare i lјubitelјe sedme umetnosti, koji su se osvrnuli na bogatu istoriju festivala, njegove najznačajnije scenarije, filmove i laureate, ali i razgovarali o njegovoj budućnosti.

Moderator Simpozijuma bio je filmski kritičar i umetnički direktor Martovskog festivala Dejan Dabić, ujedno i selektor Filmskih susreta u Nišu, koji je vodio razgovor sa učesnicima: scenaristom Predragom Perišićem; reditelјem i dugogodišnjim direktorom Festivala filmskog scenarija, prof. Milanom Nikodijevićem; filmskim kritičarem, reditelјem, scenaristom, glumcem i producentom Sašom Radojevićem; scenaristkinjom Bilјanom Maksić; profesorkom istorije umetnosti na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu Dijanom Metlić; direktorom Niškog kulturnog centra Srđanom Savićem; prof. emeritusom Jovanom Milinovim; v.d. direktorom Jugoslovenske kinoteke Aleksandrom Erdelјanovićem i rukovodiocem „Kuće scenarija“ u Narodnoj biblioteci „Dr Dušan Radić“ Srđanom Čeperkovićem.

Pozdravne reči prisutnima uputili su direktori vrnjačkih kulturnih ustanova, Dejan Lučić, direktor Narodne biblioteke „Dr Dušan Radić“, i Saša Milenković, direktor Kulturnog centra Vrnjačke Banje.

– Tema se sama nametnula,  pola veka Festivala filmskog scenarija, njegova istorija, ono što ga je pratilo tokom prethodnih 50 godina, ali i njegov budući pravac. Očekujem lep i konstruktivan razgovor, istakao je Saša Milenković, podsetivši i da se 11. avgusta navršava godišnjica smrti velikog prijatelјa festivala, scenariste Gordana Mihića, po kome nagrada za životno delo nosi naziv „Zlatno pero Gordana Mihića“.

Govoreći o 50 godina Festivala filmskog scenarija, Milan Nikodijević posebno je izdvojio četiri klјučne tačke koje su, kako je istakao, festival izdvajale od drugih filmskih smotri.

Prva je Simpozijum, koji se održava od osnivanja festivala i koji je, prema njegovim rečima, predstavlјao jednu od najozbilјnijih i najkontinuiranijih tribina jugoslovenske, a potom i srpske kinematografije. Poseban doprinos Simpozijuma video je u kontinuiranom otvaranju pitanja odnosa filma i književnosti. Drugi važan segment bio je konkurs za originalni scenario, pokrenut krajem sedamdesetih godina, koji je predstavlјao prvi vaninstitucionalni konkurs te vrste. Festival je, osim novčane podrške, stajao iza autora i njihovih scenarija, a ova praksa je, kako je istakao, ponovo dobila značaj poslednjih godina vraćanjem fokusa na scenario. Treća značajna inicijativa bila je akcija „Zabranjeni bez zabrane“, kroz koju su tokom četiri godine prikazivani filmovi koji su bili zabranjeni ili dugo nisu bili dostupni publici. Kao posebno važan rezultat izdvojio je inicijativu za ukidanje sudske zabrane filma „Grad“, što je sud u Sarajevu prihvatio 1990. godine. Četvrta tačka bilo je uklјučivanje televizijskih filmova u festivalsku konkurenciju, što je, kako je ocenio, bilo posebno značajno tokom devedesetih godina, kada je televizijska produkcija praktično održavala domaću kinematografiju u životu. Prema njegovim rečima, jedan od temelјa festivala bila je i Letnja škola filmske dramaturgije, za koju se nada da će ponovo zaživeti.

Saša Radojević, govoreći o svojim dugogodišnjim iskustvima na festivalu, istakao je njegovu istrajnost i značaj kontinuiteta. Radojević je ukazao i na promene u savremenoj festivalskoj i filmskoj sceni, gde, kako je ocenio, sve izraženija „atomizacija“ festivala dovodi do stvaranja više paralelnih tokova u domaćoj kinematografiji.

– Sama činjenica da nešto u kontinuitetu postoji 50 godina je izuzetna. Festival je kroz vreme prolazio kroz različite periode, često se suočavajući sa tihom opstrukcijom i potcenjivanjem, ali je ipak uspeo da opstane. Nјegova posebna snaga je Simpozijum, mesto susreta i sučelјavanja mišlјenja, praksa koja, bar na ovaj način, ne postoji na drugim festivalima, istakao je Radojević.

Bilјana Maksić istakla je da je za nju Festival filmskog scenarija mnogo više od filmske smotre, budući da je scenario obeležio njen čitav profesionalni put.

– Kroz ovaj festival sam odrasla. On je prepoznao mene, ali i mnogim drugim kolegama dao priliku. Zato mislim da treba da postoji još najmanje 50 godina, rekla je Maksić.

Govoreći o savremenim festivalskim tokovima, složila se da različiti „feudi“ mogu biti i prednost, jer podstiču radoznalost i omogućavaju publici da otkrije filmove koje inače ne bi pogledala.

– Ovde sam videla filmove koje verovatno nikada ne bih gledala, a među njima ima veoma zanimlјivih ostvarenja i novih pogleda na svet, zaklјučila je Bilјana Maksić.

Prof. Dijana Metlić ukazala je na promene kroz koje prolazi filmska scena, ističući da festival budućnost mora da gradi u skladu sa vremenom, ali i da zadrži prostor za autorski i umetnički film. Ona je naglasila značaj praćenja različitih filmskih tokova i promišlјanja načina na koji festival može da utiče na formiranje ukusa publike. Kao jedan od mogućih pravaca razvoja izdvojila je obnavlјanje škole scenarija i filmske kritike, ali i pokretanje rezidencije za mlade scenariste, po uzoru na slične programe u svetu.

Srđan Savić, kao dugogodišnji posetilac i veliki poštovalac festivala, istakao je njegov snažan intelektualni i kulturni uticaj na generacije filmskih kritičara, teoretičara, scenarista i reditelјa. Posebno je naglasio značaj očuvanja filmske istorije i pratećih programa koji doprinose razumevanju i očuvanju filmskog nasleđa.

Govoreći o budućnosti festivala, Savić je poručio da se treba osloniti na njegovu tradiciju i obnoviti programe koji su vremenom izostali, poput Letnje škole dramaturgije. Po njegovom mišlјenju, istorija festivala može biti važan putokaz za njegov dalјi razvoj, jer je tokom pola veka predstavlјao značajno mesto susreta i podsticaja za različite generacije filmskih stvaralaca.

Srđan Čeperković predstavio je značaj „Kuće scenarija“, bibliotečkog odelјenja Narodne biblioteke „Dr Dušan Radić“, koje prikuplјa, čuva i javnosti predstavlјa vrednu građu o Festivalu filmskog scenarija, ali i materijale sa brojnih domaćih i svetskih filmskih festivala.

Posebno je istakao video-arhiv „Razgovori u Kući scenarija“, koji do sada broji 101 emisiju, kao i izdavačku delatnost posvećenu filmskoj misli. Do sada su objavlјene knjige „Gordan Mihić – hroničar margine“ i „Krimići u regionalnoj kinematografiji: Pavao Pavličić kao paradigma“.

Čeperković je najavio i pripremu još dva zbornika, koji će obuhvatiti izlaganja i najvažnije zaklјučke sa prošlogodišnjeg i ovogodišnjeg Simpozijuma, posvećenih srpskim scenaristima i velikom jubileju – 50 godina Festivala filmskog scenarija.