Na konferenciji za medije, koju je vodio Saša Radojević, predstavili su se autori i glumci filmova prikazanih prethodnog dana: „Mileva Ajnštajn“, „Duplikat“ i „Mačji krik“.

Film „Duplikat“, snimlјen po scenariju koji je osvojio prvu nagradu na konkursu Festivala filmskog scenarija za najbolјi originalni scenario 2025. godine, predstavlјali su scenarista Boris Lukman, reditelј Marko Glušić, glumci Đorđe Kreća, Anđela Janković, Anastasija Knežević, Petar Arsić  i Snežana Jeremić. Film prati povučenog programera Jana, čiju svakodnevicu remeti dolazak kolege koji izgleda potpuno isto kao on i postepeno preuzima njegov život. U potrazi za istinom, Jan se suočava sa sve nejasnijom granicom između stvarnosti i sopstvene paranoje.

Scenarista Boris Lukman objašnjava da je inspiraciju za priču pronašao u romanu „Dvojnik“ Fjodora M. Dostojevskog, ali da je želeo da je prilagodi savremenom vremenu. Govoreći o nagradi koju je scenario dobio na festivalu, ističe da mu ona predstavlјa veliku čast, ali i podstrek za dalјi rad.

– Hteo sam da ispričam novu priču, uzimajući samo inicijalni koncept romana, a da joj dam neki svoj lični pečat. Zato sam je smestio u svet korporacija, digitalnog sveta i IT-a, jer taj aspekt neizbežno otvara pitanja problema današnjeg čoveka u društvu. Glavni junak je programer, izolovan od okruženja i naviknut na život sa minimalnim socijalnim kontaktima. Priču razvijamo kroz pitanje kako pojedinac, ušuškan u svoj mali svet, biva prinuđen da uspostavi kontakt sa društvom i pronađe način da prevaziđe sopstvene društvene prepreke, kaže Lukman.

Reditelј Marko Glušić ističe da je virtuelni svet otvorio veliki prostor za kreativnu igru u predstavlјanju dvojnika.

– Naš „Duplikat“ je dvojnik u virtuelnom svetu, tako da smo mogli na više načina da se poigramo time kako i u kojim trenucima ćemo ga prikazati našem glavnom liku. To je bio jedan jako lep alat koji smo svi koristili tokom realizacije, kaže Glušić.

Producent i glavni lik u filmu Đorđe Kreća ističe da glavni junak predstavlјa „novo lice radnika“ – čoveka koji je, za razliku od nekadašnjeg radnika, u znatno bolјoj egzistencijalnoj i finansijskoj poziciji, ali je istovremeno društveno izolovan.

– Koliko god da je u nekom degradiranom položaju u svom okruženju, sva sredstva kojima pokušava da se suprotstavi onome što mu se nađe na putu dolaze upravo iz IT-ja i tehnologije. Taj digitalni svet mu je i sredstvo snage, ali na kraju i bekstvo od onoga sa čim zapravo treba da se suoči, kaže Kreća.

O filmu „Mileva Ajnštajn“, koji kroz priču o Milevi Marić osvetlјava njen život, naučni rad i odnos sa Albertom Ajnštajnom, govorili su scenaristkinja filma Selena Stanković i glumica Staša Nikolić.

Scenaristkinja Selena Stanković više od 15 godina istražuje život i delo Mileve Marić. Nјen put sa ovom temom počeo je još pre 2011. godine, a kroz različite forme projekta, kako kaže, sazrevalo je i njeno razumevanje Milevinog lika. Danas ima pripremlјene dokumentarno-igrane filmove na srpskom i engleskom jeziku, pri čemu je verzija za međunarodnu publiku prilagođena njenom istorijskom i kulturnom kontekstu.

– Ideja je bila da prikažem deo naše istorije za koji se ne zna, da je Albert Ajnštajn imao prvu ženu i koja je zapravo bila njena uloga van tog glavnog narativa o njoj. Nije ideja da kažemo da Albert Ajnštajn ne bi bio ništa bez nje. Ne možemo da umanjujemo značaj takvog čoveka, već da pokažemo da je njen životni put bio drugačiji – njena borba za porodicu, ličnost, obrazovanje i sopstveni identitet, rekla je Stanković.

Tokom rada, njena perspektiva se menjala, pa danas posebno ističe značaj ženskih prijatelјstava i činjenicu da je veliki deo dokumentacije o Milevi sačuvan zahvalјujući porodici njene najbolјe prijatelјice. Prema njenim rečima, upravo su to univerzalne teme koje i danas lako pronalaze put do savremene publike.

Glumica Staša Nikolić, koja u filmu tumači Milevu Marić, kaže da je sa ovom ličnošću bila upoznata i pre filma, jer je istu ulogu igrala u nagrađivanoj pozorišnoj predstavi gimnazije „Svetozar Marković“ u Nišu. Kako ističe, upravo ta uloga je, još pre upisa na Fakultet dramskih umetnosti, uticala na njenu odluku da se bavi glumom.

– Kroz ovaj film smo se bavili i nekim drugim temama. Predstava je više bila zasnovana na istorijskim činjenicama, dok je ovde u prvom planu univerzalna tema borbe jedne žene kroz ceo život, sa svim preprekama koje je imala u svom vremenu, ali i pitanje šta je od tih prepreka ostalo do danas, izjavila je Staša Nikolić.

Glavna junakinja naglašava da film ne vidi kao isklјučivo feminističku priču, već kao nastojanje da se osvetli život Mileve Marić i činjenice koje su dugo bile u senci.

– Nismo pravili neku ultra-feminističku priču. Želeli smo da ispričamo Milevinu priču, jer nije bila dovolјno ispričana i jer se i dalјe kriju mnoge informacije koje smo kroz ovaj film pokušali da osvetlimo i otvorimo, rekla je Staša Nikolić.

O filmu „Mačji krik“ govorili su scenarista producent Petar Paskalјević i glumica Sanja Mikitišin. Tom prilikom bilo je reči o nastanku filma, koji prati Milenu, mladu ženu čiji se život iz korena menja nakon rođenja deteta sa retkim genetskim obolјenjem.

Producent Petar Paskalјević kaže da je ideja za film nastala pre gotovo deceniju, kada su njegov otac Goran i njegov prijatelј Đorđe Sibinović, na osnovu razgovora i ispovesti Zorana iz okoline Kragujevca, zajednički napisali scenario.

– Goran je još za života dobio početničku podršku Filmskog centra Srbije i projekat je krenuo. Međutim, pandemija i njegova, nažalost, smrt doveli su do toga da projekat zastane. Goran je mnogo voleo tu priču i bilo mu je stalo da bude ispričana. Zato smo razmišlјali kako da projekat završimo, a brat Vlada je došao na ideju da napravimo koprodukciju sa Kanadom i Hrvatskom. Srećom, uspeli smo da tu saradnju realizujemo i da film konačno ugleda svetlost dana, rekao je Paskalјević.

Glumica Sanja Mirotišinin, koja tumači Veru, drugu ženu glavnog junaka i maćehu detetu za koje se on bori, ističe da je u pitanju lik čije je herojstvo tiho, ali snažno. Posebno izdvaja susret sa Zoranom, čovekom čija je životna priča bila osnov za film.

– Vera je žena iz senke, nežna i nenametlјiva, ali istovremeno nosi veliku lјubav i plemenitost. Mislim da je i ona heroj, to je tiho herojstvo koje se pretvara u veliki životni poduhvat.Upoznati takvog čoveka i videti sa koliko je lјubavi pristupio borbi za svoju unuku, nešto je najuzbudlјivije što sam doživela u životu, istakla je Sanja Mirotišinin.